Njemačka pravila omogućavaju državljanima šest zemalja Zapadnog Balkana zaposlenje i bez priznate stručne kvalifikacije. Logistika je pritom među sektorima u kojima se izdaje najveći broj radnih odobrenja.
Posao u DHL-u, skladištu, dostavi ili drugom dijelu logistike za mnoge ljude sa Zapadnog Balkana zaista može biti jedan od jednostavnijih načina ulaska na njemačko tržište rada. Razlog, međutim, nije posebna pogodnost koju imaju DHL ili logističke kompanije, nego njemačka Westbalkanregelung, odnosno Pravilo za Zapadni Balkan.
Ono državljanima Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova omogućava pristup njemačkom tržištu rada za praktično sve vrste neregulisanih poslova, bez uslova da prethodno imaju priznatu stručnu kvalifikaciju. Pravilo je u međuvremenu trajno produženo, a od juna 2024. godine godišnje je dostupno do 50.000 odobrenja Bundesagentur für Arbeit.
Zašto se toliko ljudi okreće logistici
Ključna prednost skladišta, dostave, sortiranja i sličnih poslova jeste to što za veliki broj radnih mjesta nije potrebna formalna stručna kvalifikacija niti dug proces priznavanja diplome. Potreban je konkretan posao ili ugovor, a Bundesagentur für Arbeit zatim provjerava uslove zaposlenja i daje saglasnost kada su ispunjeni propisani kriteriji.
Koliko je logistika važna pokazuje i podatak Bundesagentur für Arbeit za 2025. godinu. Od radnih odobrenja za državljane trećih zemalja, oko 70.000 odnosilo se na zanimanja u logistici, među kojima su dostava i skladišni poslovi. To nije broj samo za radnike sa Zapadnog Balkana, ali jasno pokazuje koliko je ovaj sektor važan za zapošljavanje stranih radnika u Njemačkoj.
DHL Group na svojoj stranici za zapošljavanje upravo među glavnim operativnim poslovima navodi dostavljače paketa, poštare i radnike u skladištu. Za posao dostavljača kompanija posebno ističe fizičku sposobnost i važeću vozačku dozvolu, dok ponuda obuhvata i sortiranje, pakovanje i druge operativne poslove.
DHL nije poseban vizni program
Važno je napraviti razliku: zaposlenje u DHL-u samo po sebi ne donosi lakšu vizu. Ista Westbalkanregelung može se koristiti i za posao u proizvodnji, ugostiteljstvu, građevinarstvu, čišćenju, logistici i brojnim drugim neregulisanim zanimanjima.
Za prvi dolazak potrebno je imati konkretno zaposlenje, a postupak uključuje saglasnost Bundesagentur für Arbeit i zahtjev za odgovarajuću vizu odnosno boravišnu dozvolu. Kod prvog odobrenja prema ovom pravilu zahtjev za boravišni naslov mora se podnijeti preko nadležnog njemačkog predstavništva u jednoj od šest država Zapadnog Balkana.
Sistem ipak ima ograničenje. Godišnja kvota iznosi 50.000 odobrenja, raspoređenih po mjesecima i državljanstvima, pa dostupnost nije jednaka tokom cijele godine. Bundesagentur für Arbeit navodi da je tokom 2025. godine potražnja bila toliko velika da je zbog iscrpljene kvote morala odbijati dio zahtjeva.
Zato su dostava i skladišta i dalje realno jedna od pristupačnijih početnih opcija za nekoga ko nema priznatu njemačku kvalifikaciju, ali nisu jedini put. Dugoročno je važnije pitanje može li radnik nakon dolaska iskoristiti njemačko tržište rada za prelazak na bolje plaćen i stručniji posao.
Da ste danas na početku puta prema Njemačkoj, biste li prihvatili posao u dostavi ili skladištu samo kao ulaznu tačku?