Dolazak proljeća i prvih plodova na domaćim pijacama širom Bosne i Hercegovine oduvijek je predstavljao radost za ljubitelje svježeg voća, no ove sezone scene s tržnica više podsjećaju na razgledanje luksuznih izloga nego na svakodnevnu kupovinu.
Cijene sezonskog voća doživjele su dramatičan skok, ostavljajući mnoge građane u nevjerici pred tezgama gdje su trešnje i jagode postale statusni simbol. Trgovci visoke cifre opravdavaju sve skupljom nabavkom, transportom i klimatskim izazovima koji utiču na prinose, no to ne umanjuje činjenicu da su domaći proizvodi postali ozbiljan udar na prosječan kućni budžet.
Apsolutni rekorder ovogodišnje ponude je čuveni mostarski rušt, izuzetno cijenjena sorta trešnje koja je na pojedinim tezgama dostigla nevjerovatnu cijenu od 20 konvertibilnih maraka po kilogramu. Kupci koji traže vrhunski kvalitet i savršen plod moraju izdvojiti ovu visoku cifru, dok se nešto pristupačnije varijante hercegovačkih trešanja prodaju po cijeni od 14 do 15 maraka.
Ekstra slatke sorte iz istih krajeva drže stabilnu cijenu između 8 i 10 maraka, dok se najjeftinije opcije mogu pronaći za desetinu maraka, što je i dalje daleko iznad standarda iz prethodnih godina. Poređenja radi, prošle godine u isto vrijeme najskuplji rušt koštao je 16 maraka, dok je prije samo nekoliko godina ista količina ovog voća iznosila između 2,5 i 5 maraka, što jasno oslikava galopirajući rast cijena na domaćem tržištu.
Situacija s jagodama je za nijansu povoljnija, ali ponuda i dalje nosi epitet luksuzne robe za većinu potrošača. Domaće jagode iz Brčkog i Čelića, prepoznatljive po svom mirisu i intenzivnom ukusu, trenutno drže cijenu od 7 do 10 konvertibilnih maraka po kilogramu.
Nešto jeftiniji izbor su slatinske jagode koje se mogu kupiti za 5,5 maraka, a ukoliko se građani odluče za kupovinu cijele gajbe, cijena po kilogramu opada na 5 maraka. Prodavci garantuju da se radi o prirodnim, neprskanim i izuzetno slatkim plodovima, što privlači kupce uprkos visokim troškovima. Za one koji pak preferiraju istinske prirodne delikatese, u ponudi su i šumske jagode, ali se one ne prodaju na kilograme već isključivo u malim teglicama koje koštaju okruglo 10 maraka.
Evidentan rast cijena hrane i voća na bh. pijacama odražava šire ekonomske promjene i inflaciju koja ne zaobilazi ni poljoprivredni sektor.
Dok se prodavci bore s visokim troškovima proizvodnje i distribucije, potrošači su primorani drastično smanjiti količine koje kupuju, pa se sezonsko voće sve češće pazari na grame umjesto na kilograme. Kako sezona bude odmicala, ostaje nada da će veća ponuda na tržištu donijeti i neophodno pojeftinjenje, čime bi ove zdrave domaće namirnice ponovo postale dostupne širem krugu građana.