Slovenska trgovina nalazi se u neuobičajenoj situaciji: plate rastu brže od produktivnosti, dok potrošnja opada. Potrošači su sve oprezniji, kupuju manje i pažljivo razmatraju svaku kupovinu.
Umjesto da privatna potrošnja u 2026. godini pokreće ekonomski rast, kako predviđaju službeni scenariji, podaci o prihodima u trgovini ukazuju na stagnaciju i pad.
Minimalna plata značajno je povećana u januaru, ali se to u trgovini ne odražava kroz veće prihode. Nakon oporavka poslije pandemije u 2022. godini, 2023. i 2024. donijele su stagnaciju prihoda, dok je 2025. zabilježen tek skroman rast. Početkom 2026. uslijedio je novi pad. Očekivanja za proljeće su nešto optimističnija, ali neizvjesnost ostaje izražena.
Istovremeno, Slovenija sve više zaostaje za evropskim trendovima. Dok prihodi maloprodaje u Evropskoj uniji od 2024. umjereno rastu i prelaze nivoe iz 2021. godine, realni prihodi slovenske trgovine i dalje su ispod tih vrijednosti. To znači da je jedan od ključnih stubova očekivanog ekonomskog rasta – privatna potrošnja – znatno slabiji nego što se očekivalo.
ODLIV KUPOVNE MOĆI PREKO GRANICE
Jedan od glavnih razloga slabijih rezultata je odlazak kupovne moći u susjedne države, a djelimično i na globalne online platforme. Kupci sve češće upoređuju cijene, traže najbolji odnos cijene i kvaliteta te kupuju u Italiji i drugim susjednim zemljama. Ovaj trend više nije ograničen na pogranična područja, već postaje prisutan širom zemlje.
Veliku ulogu u tome ima i oporezivanje osnovnih prehrambenih proizvoda. U većini susjednih zemalja PDV na osnovne namirnice je znatno niži – u Hrvatskoj i Mađarskoj oko pet posto, u Italiji također niži za određene proizvode, dok Austrija od juna 2026. uvodi stopu od 4,9 posto. Slovenija s višom stopom postaje manje konkurentna, što negativno utiče na trgovce, dobavljače i državni budžet.
U takvom okruženju, smanjenje PDV-a na osnovne prehrambene proizvode na pet posto nameće se kao logičan i nužan korak. Time bi se smanjile razlike u cijenama i ublažio odljev potrošnje u inostranstvo.
HOĆE LI SNIŽENJE PDV-A BITI VIDLJIVO U CIJENAMA
U javnosti se postavlja pitanje hoće li smanjenje PDV-a zaista dovesti do nižih cijena ili će se efekti zadržati u maržama trgovaca. Iz Trgovinske komore ističu da je tržište hrane u Sloveniji izrazito konkurentno, što otežava zadržavanje takvih koristi bez spuštanja cijena.
Trgovci koji ne prate tržišne promjene rizikuju gubitak kupaca, koji se brzo okreću konkurenciji ili kupovini u inostranstvu. Dodatno, postoje i kontrolni mehanizmi poput praćenja cijena i evidencije zaliha, što dodatno osigurava da se promjene poreza odraze na krajnje cijene.
SAMO SNIŽENJE PDV-A NIJE DOVOLJNO
Iako je smanjenje PDV-a važan korak, ono samo po sebi neće riješiti problem konkurentnosti. Troškovi rada, energije i logistike značajno su porasli, dok prihodi stagniraju ili padaju. Sve je više stečajeva, zatvaranja prodajnih objekata i povlačenja kompanija s tržišta, što smanjuje konkurenciju i izbor za potrošače.
Dodatni problem predstavlja složeno regulatorno okruženje. Brojni propisi u Sloveniji su stroži ili komplikovaniji od minimalnih standarda Evropske unije, a administrativna opterećenja povećavaju troškove poslovanja.
U mnogim evropskim državama uvode se reforme kojima se pojednostavljuju procedure i smanjuje birokratija. Slični potezi potrebni su i u Sloveniji, uključujući stabilnije porezno okruženje, predvidivu politiku plata te ubrzanu digitalizaciju.
ŠTA TREBAJU POTROŠAČI I TRGOVCI
Savremeni potrošač je informisan, racionalan i osjetljiv na cijene. Ne traži samo najnižu cijenu, već najbolji odnos kvaliteta i vrijednosti. Ako to ne pronađe na domaćem tržištu, lako se okreće kupovini u inostranstvu ili online.
Da bi domaće kompanije mogle pratiti takve zahtjeve, potrebni su im konkurentni uslovi poslovanja – niža porezna opterećenja, manje birokratije i efikasniji sistemi. Smanjenje PDV-a na osnovne proizvode može biti dobar početak, ali bez šire reforme teško je očekivati dugoročno jačanje trgovine i očuvanje radnih mjesta.