Europa sve snažnije osjeća posljedice krize povezane s Hormuški tjesnac, kroz koji u normalnim okolnostima prolazi oko 20 posto svjetske trgovine naftom. Zastoj u ovom ključnom pravcu doveo je do naglog rasta cijena sirove nafte, koja se ponovno kreće iznad 100 dolara po barelu, dok pregovori između Sjedinjene Američke Države i Iran zasad ne donose konkretna rješenja.
Prije eskalacije sukoba, cijene goriva u većini članica Europska unija bile su u padu. Međutim, već krajem veljače 2026. dolazi do naglog preokreta. Prema podacima Eurostat, cijene goriva u EU-u porasle su u prosjeku za oko 13,5 posto između veljače i ožujka.
Najizraženiji skok zabilježen je u Latvija i Švedska, gdje su cijene goriva porasle za više od 20 posto u samo mjesec dana. Posebno su pogođeni vozači dizelskih vozila, koji sada plaćaju prosječno 19,1 posto više, dok je cijena benzina porasla za oko 10,6 posto.
Najveći udar na dizel zabilježen je u Češka i Švedskoj, s rastom od oko 27,6 posto. Slijede Estonija (26,8%), Latvija (25,4%), Belgija (25,2%) i Nizozemska (25,1%).
U većini ostalih zemalja EU cijene dizela porasle su iznad 10 posto, dok su Slovenija (+2,9%), Slovačka i Mađarska (po +7%) zabilježile znatno blaži rast.
Kod benzina, najveći rast zabilježen je u Belgiji, Švedskoj, Austrija i Češkoj, gdje su cijene porasle oko 15 posto. S druge strane, Slovenija, Slovačka, Mađarska i Italija ostale su ispod rasta od 5 posto.
Situacija je još izraženija u Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje su cijene dizela na godišnjoj razini porasle za 26 posto, a benzina za oko 11 posto, što predstavlja ukupni rast od gotovo 19 posto.
Na razini EU, najveći godišnji rast zabilježen je u Njemačka (19,8%) i Rumunjska (19,6%). Izdvajaju se tek dvije države s padom cijena – Mađarska (-2,7%) i Slovenija (-5,9%), zahvaljujući državnim mjerama kontrole cijena.
Primjer Slovenije pokazuje da ograničavanje cijena može privremeno ublažiti udar na građane, no održivost takvih mjera ovisi o kretanju cijena sirove nafte na međunarodnim tržištima. Dugotrajnija blokada Hormuškog tjesnaca dodatno bi pogurala cijene nafte tipa Brent, što bi otežalo zadržavanje nižih cijena goriva.
U međuvremenu, očekuje se da će Europska unija predstaviti nova pravila koja bi državama članicama omogućila fleksibilnije korištenje državnih potpora kako bi se ublažio pritisak na potrošače tokom energetske krize.