Socijalna naknada poznata kao Bürgergeld u Njemačkoj uskoro će dobiti novo ime i drugačija pravila. Umjesto dosadašnjeg sustava, uvodi se Grundsicherung, odnosno osnovni dohodak. Njemački Bundestag usvojio je prijedlog zakona koalicije CDU/CSU i SPD koji bi trebao stupiti na snagu u srpnju 2026. godine.
Cilj reforme je, prema navodima njemačkih medija, povećati pritisak na nezaposlene da prihvate ponuđeni posao i aktivnije sudjeluju na tržištu rada.
Prema novim pravilima, oko 5,5 milijuna ljudi koji trenutno primaju Bürgergeld postupno će prijeći na novi sustav. Naziv “građanski doplatak” bit će ukinut, a umjesto njega koristit će se naziv osnovni dohodak.
Za zakon je u Bundestagu glasao 321 zastupnik, protiv je bilo 268, dok su dva zastupnika bila suzdržana. Reformu su podržale stranke CDU/CSU i SPD.
Jedna od ključnih promjena odnosi se na stroža pravila za korisnike socijalne pomoći. Osobe koje ne dolaze na zakazane termine u centru za zapošljavanje ili odbijaju ponuđeni posao mogu se suočiti s umanjenjem ili čak potpunim ukidanjem naknade.
Glavni tajnik CDU-a Carsten Linnemann izjavio je da je cilj reforme ponovno naglasiti princip prema kojem država pomaže, ali i očekuje aktivnost od korisnika pomoći. Prema njegovim riječima, fokus treba biti na zapošljavanju, a ne na dugotrajnom oslanjanju na socijalne naknade.
S druge strane, predstavnici SPD-a ističu kako se za korisnike koji aktivno surađuju s institucijama zapravo neće mnogo promijeniti. Zastupnik Jens Peick naglasio je da će sustav i dalje pružati podršku onima kojima je ona potrebna, ali da se očekuje i određena odgovornost korisnika.
Reforma je izazvala i oštre kritike oporbenih stranaka. Predstavnici AfD-a smatraju da promjene neće donijeti značajne uštede za državni proračun. Zeleni i Ljevica upozoravaju da bi strože sankcije mogle dodatno stigmatizirati socijalno najugroženije građane.
Unatoč kritikama, vladajuća koalicija tvrdi da je reforma nužna kako bi se sustav socijalne pomoći bolje usmjerio prema zapošljavanju i aktivnom sudjelovanju na tržištu rada. Zakon još mora proći proceduru u Bundesratu, ali njegovo odobrenje formalno nije presudno za stupanje na snagu.