Kada poslodavac u Njemačkoj ponudi plaću od 3.000, 4.000 ili 5.000 eura bruto, to nije iznos koji će radnik dobiti na svoj bankovni račun. Od ugovorene bruto plaće odbijaju se porez na plaću, zdravstveno, mirovinsko, osiguranje za slučaj nezaposlenosti i osiguranje za dugotrajnu njegu.
Koliko će na kraju ostati ovisi o visini plaće, poreznoj klasi, bračnom statusu, broju djece, zdravstvenom osiguranju, članstvu u crkvi i drugim osobnim okolnostima. U praksi zaposleniku od bruto plaće najčešće ostane između približno 60 i 75 posto.
Samac bez djece, koji ne plaća crkveni porez i osiguran je preko zakonskog zdravstvenog osiguranja, od 2.500 eura bruto može očekivati približno 1.750 eura neto. Od 5.000 eura bruto ostaje oko 3.090 eura, dok bi od 7.500 eura bruto na račun moglo biti isplaćeno približno 4.380 eura.
Ovi iznosi su informativni jer se konačni obračun može razlikovati ovisno o zdravstvenoj blagajni, poreznoj klasi, djeci, saveznoj pokrajini i dodatnim stavkama na platnoj listi.
Što se sve odbija od bruto plaće?
Najveći dio obveznih odbitaka čine doprinosi za socijalno osiguranje. Njemački sustav najveći dio tih troškova dijeli između radnika i poslodavca. Na platnoj listi radnika prikazuje se samo dio koji plaća zaposlenik, dok poslodavac svoj dio uplaćuje dodatno.
Od bruto plaće zaposlenika u pravilu se odbijaju mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, osiguranje za dugotrajnu njegu i porez na plaću. Mogu se pojaviti i solidarni dodatak, crkveni porez te dobrovoljni ili ugovoreni odbici.
Mirovinsko osiguranje uzima 9,3 posto
Ukupna stopa zakonskog mirovinskog osiguranja u Njemačkoj tokom 2026. godine iznosi 18,6 posto. Poslodavac i zaposlenik u pravilu plaćaju po polovicu, što znači da se zaposleniku od bruto plaće odbija 9,3 posto.
Radniku koji ima bruto plaću od 3.000 eura mjesečno za mirovinsko osiguranje bit će odbijeno približno 279 eura. Kod bruto plaće od 5.000 eura odbitak iznosi oko 465 eura.
Doprinos se ne obračunava neograničeno. Tokom 2026. godine mirovinsko osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti obračunavaju se najviše do bruto prihoda od 8.450 eura mjesečno, odnosno 101.400 eura godišnje. Dio plaće iznad tog iznosa više nije opterećen tim doprinosima.
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti iznosi 1,3 posto za radnika
Ukupna stopa osiguranja za slučaj nezaposlenosti tokom 2026. godine iznosi 2,6 posto. Poslodavac plaća 1,3 posto, a zaposleniku se od bruto plaće odbija preostalih 1,3 posto.
Kod bruto plaće od 3.000 eura to predstavlja odbitak od približno 39 eura mjesečno. Kod plaće od 5.000 eura odbija se oko 65 eura.
Zdravstveno osiguranje razlikuje se od blagajne do blagajne
Osnovna stopa zakonskog zdravstvenog osiguranja iznosi 14,6 posto, od čega zaposlenik i poslodavac plaćaju po 7,3 posto. Međutim, zdravstvene blagajne naplaćuju i dodatni doprinos, poznat kao Zusatzbeitrag, koji se također dijeli između radnika i poslodavca.
Prema podacima njemačkog Ministarstva zdravstva, prosječna stvarno naplaćena dodatna stopa početkom aprila 2026. godine iznosila je 3,13 posto. Kada se polovica tog dodatka pribroji osnovnom doprinosu zaposlenika, prosječno opterećenje radnika za zdravstveno osiguranje iznosi oko 8,87 posto bruto plaće. Pojedine zdravstvene blagajne mogu imati nižu ili višu stopu.
Zaposleniku s bruto plaćom od 3.000 eura tako se za zdravstveno osiguranje može odbiti oko 266 eura mjesečno. Kod 5.000 eura bruto odbitak je približno 443 eura.
Zdravstveno i osiguranje za dugotrajnu njegu tokom 2026. obračunavaju se najviše do plaće od 5.812,50 eura mjesečno, odnosno 69.750 eura godišnje. Zaposlenik koji zarađuje više od tog iznosa ne plaća dodatne zakonske doprinose za zdravstveno osiguranje na dio plaće iznad propisane granice.
Zaposleni bez djece plaćaju veći doprinos za njegu
Ukupna stopa osiguranja za dugotrajnu njegu iznosi 3,6 posto. U većini njemačkih saveznih pokrajina zaposlenik koji ima najmanje jedno dijete plaća 1,8 posto, dok poslodavac plaća drugih 1,8 posto.
Zaposlenici stariji od 23 godine koji nemaju djece plaćaju dodatnih 0,6 posto. Njihov udio zato iznosi 2,4 posto, dok poslodavčev udio ostaje 1,8 posto. U Saskoj vrijedi drugačija raspodjela pa je dio koji plaća zaposlenik veći.
Roditelji s više djece mlađe od 25 godina mogu plaćati niži doprinos. Zaposlenik s dvoje djece plaća 1,55 posto, s troje djece 1,3 posto, s četvero djece 1,05 posto, a s petero ili više djece 0,8 posto.
Kod bruto plaće od 3.000 eura zaposleniku bez djece za ovo osiguranje odlazi približno 72 eura mjesečno. Roditelju s jednim djetetom odbija se približno 54 eura.
Porez na plaću nema jednu fiksnu stopu
Za razliku od socijalnih doprinosa, porez na plaću ne izračunava se jednostavnim množenjem bruto plaće s jednom stopom. Njemačka ima progresivan porezni sustav, što znači da postotak oporezivanja raste zajedno s oporezivim prihodom.
Početna porezna stopa iznosi 14 posto, viša granična stopa iznosi 42 posto, a za izuzetno visoke prihode primjenjuje se stopa od 45 posto. To ne znači da se cijela plaća oporezuje stopom od 42 ili 45 posto. Viša stopa primjenjuje se samo na dio oporezivog prihoda koji prelazi određenu granicu.
Osnovni neoporezivi iznos u 2026. godini iznosi 12.348 eura godišnje. Ovaj iznos predstavlja dio oporezivog dohotka koji je oslobođen poreza, a ne granicu bruto plaće do koje radnik uopće nema nikakve odbitke. Socijalni doprinosi mogu se plaćati i kada je zarada ispod tog iznosa.
Prema službenim primjerima njemačkog Ministarstva financija, samac u poreznoj klasi I s godišnjom bruto plaćom od 30.000 eura tokom 2026. plaća oko 2.406 eura poreza na plaću. Na 60.000 eura bruto godišnji porez iznosi približno 9.809 eura, dok na 90.000 eura bruto iznosi oko 20.039 eura.
Porezna klasa može znatno promijeniti mjesečnu neto plaću
U Njemačkoj postoji šest poreznih klasa. Samci se najčešće nalaze u poreznoj klasi I, samohrani roditelji pod određenim uvjetima u klasi II, a bračni partneri mogu koristiti različite kombinacije klasa III, IV i V. Porezna klasa VI uglavnom se koristi za drugi ili dodatni posao.
Porezna klasa ne određuje uvijek konačan godišnji porez, nego prije svega utječe na to koliko će poslodavac svakog mjeseca zadržati od plaće. Zbog toga osoba u poreznoj klasi III može tokom godine dobivati osjetno višu neto plaću od osobe u klasi I, iako nakon godišnje porezne prijave može doći do dodatne uplate ili povrata poreza.
Službeni primjer Ministarstva financija pokazuje da oženjeni radnik koji je jedini zaposlen u obitelji, ima dvoje djece i koristi poreznu klasu III, na 60.000 eura godišnje bruto plaće tokom 2026. plaća približno 5.180 eura poreza na plaću. Samac u poreznoj klasi I na isti bruto iznos plaća oko 9.809 eura.
Razlika u mjesečnoj isplati može zato biti nekoliko stotina eura, ali se kod bračnih parova konačna obveza utvrđuje na osnovi zajedničkih prihoda i godišnjeg poreznog obračuna.
Koliko približno ostaje samcu bez djece?
Sljedeći primjeri odnose se na samca u poreznoj klasi I, starijeg od 23 godine, bez djece, bez crkvenog poreza i sa zakonskim zdravstvenim osiguranjem. Izračun koristi prosječnu stvarnu dodatnu stopu zdravstvenih blagajni od 3,13 posto. Iznosi su zaokruženi i mogu se razlikovati od stvarne platne liste.
Kod bruto plaće od 2.500 eura najveći dio odbitaka čine socijalni doprinosi, dok je porez na plaću još relativno nizak. Kako plaća raste, povećava se porezno opterećenje, zbog čega postotak bruto plaće koji ostaje na računu postupno pada.
Kod vrlo visokih plaća situacija se djelomično mijenja jer doprinosi za zdravstveno, mirovinsko i druga osiguranja prestaju rasti nakon dostizanja propisanih maksimalnih osnovica.
Koliko može ostati oženjenom radniku s djecom?
Oženjeni radnik koji je jedini zaposlen u obitelji, koristi poreznu klasu III, ima dvoje djece mlađe od 25 godina, ne plaća crkveni porez i koristi zakonsko zdravstveno osiguranje može očekivati višu mjesečnu neto plaću.
Od 5.000 eura bruto takvom radniku može ostati približno 3.520 eura neto. Od 7.500 eura bruto moglo bi ostati oko 5.040 eura. Razlika u odnosu na samca prvenstveno nastaje zbog nižeg mjesečnog poreza i nižeg doprinosa za osiguranje za dugotrajnu njegu.
Ovaj primjer vrijedi za situaciju u kojoj drugi bračni partner nema ili ima vrlo nizak prihod. Kada oba partnera rade, stvarni rezultat ovisi o kombinaciji poreznih klasa, odnosu njihovih plaća i konačnom godišnjem obračunu.
Plaća li većina radnika solidarni dodatak?
Solidarni dodatak ili Solidaritätszuschlag danas više ne plaća većina zaposlenih s nižim i srednjim prihodima. Može se pojaviti kod osoba s višim poreznim opterećenjem, a obračunava se na iznos poreza, a ne direktno na cjelokupnu bruto plaću.
U službenim primjerima za 2026. godinu samac s godišnjom bruto plaćom od 90.000 eura nema solidarni dodatak u redovnom obračunu, iako stvarni rezultat uvijek ovisi o osobnim poreznim podacima.
Crkveni porez dodatno smanjuje neto plaću
Zaposlenici koji su registrirani kao članovi vjerske zajednice koja naplaćuje crkveni porez mogu imati još jedan odbitak na platnoj listi.
Crkveni porez iznosi osam posto obračunatog poreza na dohodak u Bavarskoj i Baden-Württembergu, dok u ostalim saveznim pokrajinama uglavnom iznosi devet posto. To nije devet posto bruto plaće, nego devet posto iznosa obračunatog poreza.
Ako radnik, primjerice, mjesečno plaća 500 eura poreza na plaću, crkveni porez može iznositi dodatnih 40 ili 45 eura.
Na platnoj listi se mogu pojaviti i drugi odbici
Pored zakonskih poreza i osiguranja, neto plaća može biti umanjena zbog službenog automobila koji se koristi privatno, dopunskog mirovinskog osiguranja, leasinga bicikla, obroka, smještaja koji osigurava poslodavac, povrata pozajmice, zapljene plaće ili drugih ugovorenih davanja.
Službeni automobil često nije prikazan kao običan odbitak, nego kao oporeziva korist. Vrijednost privatnog korištenja dodaje se oporezivoj bruto osnovici, zbog čega radnik plaća više poreza i doprinosa, iako taj iznos nije dobio u gotovini.
Doprinos za zakonsko osiguranje od nezgode na radu ne odbija se od plaće zaposlenika. Taj trošak u pravilu u cijelosti snosi poslodavac.
Bruto plaća nije ukupan trošak poslodavca
Kada radnik ima ugovorenu bruto plaću od 4.000 eura, poslodavca taj radnik košta znatno više. Pored 4.000 eura bruto plaće, poslodavac uplaćuje svoj dio zdravstvenog, mirovinskog, osiguranja za nezaposlenost i osiguranja za njegu, kao i druge obvezne doprinose.
Zbog toga se u Njemačkoj razlikuju Arbeitnehmerbrutto, odnosno bruto plaća radnika, i Arbeitgeberbrutto, što predstavlja ukupan trošak koji poslodavac ima za tog zaposlenika.
Godišnja porezna prijava može donijeti povrat novca
Mjesečni porezni obračun ne mora predstavljati konačnu poreznu obvezu. Radnici kroz godišnju poreznu prijavu mogu prijaviti određene priznate troškove, poput putovanja na posao, radne opreme, stručnog obrazovanja, preseljenja zbog posla ili vođenja dvostrukog domaćinstva.
Od 2026. godine njemačka naknada za putovanje na posao iznosi 38 centi po kilometru udaljenosti već od prvog kilometra. Porezni učinak postoji kada priznati troškovi prijeđu iznos koji se zaposleniku već automatski uračunava.
Zbog toga osoba koja tokom godine prima približno 3.000 eura neto mjesečno nakon porezne prijave može dobiti povrat, ali može nastati i obveza dodatnog plaćanja, naročito kod pojedinih kombinacija poreznih klasa, dodatnih prihoda ili rada za više poslodavaca.
Prije prihvaćanja ponude za posao u Njemačkoj nije dovoljno gledati samo bruto iznos. Za realnu procjenu potrebno je znati poreznu klasu, broj djece, stopu zdravstvene blagajne, plaća li se crkveni porez, postoji li službeni automobil te koji su dodatni odbici navedeni u ugovoru.