Bečki ured MA 35, nadležan za useljavanje i stjecanje austrijskog državljanstva, tijekom 2025. godine zabilježio je značajan porast broja zahtjeva. Prema godišnjem izvješću, obrađeno je više od 143.000 predmeta koji se odnose na useljavanje, naturalizaciju i druge postupke vezane uz boravišni status i državljanstvo.
Tijekom prošle godine zaprimljeno je ukupno 143.420 zahtjeva za useljavanje, što je za 11.850 više nego godinu ranije, kada ih je evidentirano 131.570. Unatoč povećanom radu službe, na kraju godine ostalo je neriješeno više od 22.000 predmeta, što pokazuje koliko je administracija opterećena velikim brojem novih zahtjeva, piše Kroativ.at
Porast je zabilježen i kada je riječ o stjecanju austrijskog državljanstva. U 2025. godini državljanstvo je dobilo 14.648 osoba, dok ih je godinu ranije bilo 12.507, što predstavlja povećanje od približno 17 posto.
Istodobno je povećan i broj novih zahtjeva za naturalizaciju. Tijekom 2025. pokrenuto je 23.650 postupaka, gotovo 18,5 posto više nego 2024. godine, kada ih je bilo 19.960.
Velik interes vladao je i za informativne radionice koje organizira MA 35. Tijekom godine zabilježeno je 12.465 rezervacija, a predavanja o postupku stjecanja austrijskog državljanstva pohađalo je oko 15.000 osoba.
Prema podacima iz izvješća, najveći broj novih austrijskih državljana čine osobe koje su državljanstvo stekle kao potomci žrtava nacističkog progona. Među njima prednjače državljani Izraela, Sjedinjenih Američkih Država, Sirije, Afganistana i Turske.
Objavljeni podaci ponovno su potaknuli raspravu o migracijskoj politici i socijalnim davanjima u Austriji. Analiza naručena od austrijskog Ministarstva za integraciju pokazuje da u Beču 72 posto kućanstava čiji članovi potječu iz Sirije, Afganistana, Iraka, Irana, Somalije i Rusije koristi socijalnu pomoć, dok na razini cijele Austrije taj udio iznosi 47 posto.
S druge strane, među kućanstvima bez migrantske pozadine 86 posto bečkih kućanstava nije ovisno o socijalnoj pomoći, dok na razini cijele države taj udio doseže 93 posto.
Statistike su izazvale nove političke reakcije. Oporbene stranke ÖVP i FPÖ zatražile su reformu sustava socijalne pomoći, strože mjere prema osobama koje odbijaju raditi te izmjene pravila za ostvarivanje socijalnih naknada. Gradske vlasti zasad nisu najavile konkretne promjene, ali se očekuje da će pitanja migracija, integracije i opterećenosti ureda MA 35 ostati među glavnim političkim temama u Beču i tijekom narednog razdoblja.