Bosna i Hercegovina sve je udaljenija od realne mogućnosti da u skorije vrijeme napravi značajniji napredak na putu prema članstvu u Europskoj uniji. Kako prenose lokalni mediji, sve su manje šanse i da država iskoristi gotovo milijardu eura koja joj je na raspolaganju kroz Plan rasta za zapadni Balkan.
Posljednji veći korak BiH na europskom putu dogodio se u ožujku 2024. godine kada je Europsko vijeće dalo uvjetno zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora. Nakon toga od vlasti u BiH očekivalo se donošenje ključnih zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, sudovima i Sudu BiH, kao i imenovanje glavnog pregovarača s Europskom unijom. Međutim, do danas nijedan od tih koraka nije realiziran.
Zakonski prijedlozi ostali su blokirani u državnom parlamentu, dok je rad Doma naroda već mjesecima paraliziran političkim nesuglasicama. Dodatni problem predstavlja i neslaganje oko imenovanja glavnog pregovarača, jer Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika insistira da to bude njihov kandidat, čemu se protive bošnjačke političke stranke.
U međuvremenu se unutar institucija Europske unije sve češće raspravlja o budućnosti procesa proširenja. Prema informacijama koje prenose mediji, u Bruxellesu se procjenjuje da bi po sadašnjim pravilima članstvo mogla ostvariti još jedino Crna Gora, dok Albanija također ima određene izglede jer je pri kraju pregovaračkog procesa.
Istovremeno, predstavnici europskih institucija razgovaraju s političarima, novinarima i stručnjacima u BiH kako bi upozorili da postoji realna opasnost da se o Bosni i Hercegovini u Bruxellesu više ne govori kao o zemlji koja se ozbiljno kreće prema članstvu.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković priznao je da je propuštena velika prilika za napredak. Kako je rekao, sadašnje Vijeće ministara imalo je jednu od najvećih šansi u posljednjih nekoliko mandata, ali ta prilika nije iskorištena.
Prema njegovim riječima, Europska unija otvorila je vrata kroz plan rasta i druge mehanizme podrške kako bi BiH ubrzala reforme i približila se članstvu. Ipak, nakon početnog napretka i dobivanja uvjetnog zelenog svjetla za pregovore, daljnji proces je gotovo potpuno zaustavljen.
Dodatni problem predstavlja činjenica da BiH nije uspjela povući nijedan euro iz fonda za zapadni Balkan vrijednog šest milijardi eura. Iz tog paketa BiH je mogla dobiti oko 970 milijuna eura, ali za to su bili potrebni konkretni projekti i prateća dokumentacija oko kojih politički akteri u zemlji nisu uspjeli postići dogovor.
Kako se približavaju opći izbori zakazani za listopad, političke tenzije sve su izraženije. Stranke međusobno razmjenjuju optužbe za blokade i neuspjeh europskog puta zemlje.
Konaković tvrdi da su za zastoj u procesu europskih integracija najodgovorniji SNSD i Milorad Dodik, koje optužuje da svjesno usporavaju reforme i blokiraju ključne odluke potrebne za napredak prema Europskoj uniji.

