Krankmeldung nije zabrana izlaska iz kuće, ali sve što radnik radi tokom bolovanja mora biti u skladu s dijagnozom i oporavkom. Problem nastaje kada fotografije, storiji ili komentari poslodavcu daju razlog za sumnju.
Bolovanje u Njemačkoj ne znači da je radnik u kućnom pritvoru, ali ne znači ni da može raditi sve kao da nije bolestan. Upravo tu mnogi naprave grešku koja ih može skupo koštati.
Arbeitsunfähigkeitsbescheinigung, poznatija kao AU ili Krankmeldung, jeste važan dokaz da radnik zbog bolesti nije sposoban za rad. Ipak, taj papir nije neprobojan ako se pojave konkretne okolnosti koje ozbiljno dovode u pitanje bolovanje.
Prema njemačkom Entgeltfortzahlungsgesetzu, radnik mora poslodavcu odmah prijaviti nesposobnost za rad i očekivano trajanje bolesti. Ako bolest traje duže od tri kalendarska dana, ljekarska potvrda mora biti dostavljena najkasnije narednog radnog dana, a poslodavac u određenim slučajevima može tražiti potvrdu i ranije.
Kada objava postaje problem
Nije problem svaka kafa, šetnja ili izlazak iz kuće. Problem nastaje kada se ono što radnik javno pokazuje ne poklapa s onim zbog čega je otvorio bolovanje.
Ako je neko na bolovanju zbog problema s leđima, a zatim objavi fotografije selidbe, treninga, nošenja teških stvari ili fizičkog rada, poslodavac može imati osnov za sumnju. Slično važi i za slučajeve kada je radnik prijavio gripu, iscrpljenost ili akutno loše zdravstveno stanje, a javno objavi noćni izlazak, proslavu ili putovanje.
Kod psihičkih tegoba situacija može biti nijansiranija. Šetnja, miran izlazak ili boravak van kuće mogu biti dio oporavka, ali se i tada gleda cijeli kontekst: dijagnoza, trajanje bolovanja, ponašanje radnika, komunikacija s poslodavcem i javno dostupne objave.
Šta poslodavac može uraditi
Poslodavac ne odlučuje sam da li je radnik bolestan. Međutim, ako ima ozbiljne i konkretne sumnje, može se obratiti Krankenkasse, koja dalje može uključiti Medizinischer Dienst radi provjere radne nesposobnosti.
U težim slučajevima posljedice mogu biti Abmahnung, gubitak povjerenja, pa čak i vanredni otkaz, poznat kao fristlose Kündigung. Ako radnik dobije pisani otkaz, rok za Kündigungsschutzklage u pravilu iznosi tri sedmice od prijema otkaza.
Najvažnije pravilo je jednostavno: tokom bolovanja ne objavljujte ništa što može izgledati kao da zloupotrebljavate Krankmeldung. Svaki slučaj zavisi od konkretne dijagnoze i okolnosti, pa je kod upozorenja ili otkaza najbolje odmah potražiti savjet kod nadležne institucije, sindikata ili stručnjaka za radno pravo. Podijelite članak s nekim kome ova informacija može sačuvati posao, novac i mir.