Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim finansijskim i ekonomskim posljedicama nakon što je ponovo dospjela u fokus međunarodnih institucija zbog neispunjavanja ključnih obaveza u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

Moguće stavljanje Bosne i Hercegovine na sivu listu Moneyvala izazvalo je zabrinutost među bankama, privrednicima, izvoznicima, ali i građanima koji svakodnevno koriste finansijske usluge.

Moneyval je još tokom 2024. godine upozoravao vlasti u Bosni i Hercegovini da je potrebno hitno usvojiti niz zakonskih rješenja kako bi zemlja ispunila međunarodne standarde. Međutim, od tri ključna zakona usvojen je samo jedan, dok preostala dva još uvijek nisu dobila potrebnu podršku nadležnih institucija.

Stručnjaci upozoravaju da bi ulazak na sivu listu mogao značiti pojačane kontrole svih međunarodnih finansijskih transakcija. Banke iz Evropske unije i drugih zemalja morale bi detaljnije provjeravati novčane transfere iz Bosne i Hercegovine, što bi dovelo do sporijeg protoka novca i dodatne administracije za građane i kompanije.

Posebno bi pogođena mogla biti bosanskohercegovačka dijaspora koja godišnje u zemlju šalje milijarde konvertibilnih maraka. Veće provjere i dodatna dokumentacija mogli bi usporiti isplate i povećati troškove transfera novca, što bi direktno osjetile hiljade porodica koje ovise o doznakama iz inostranstva.

Posljedice bi osjetio i poslovni sektor. Kompanije koje izvoze robu u zemlje Evropske unije ili sarađuju s međunarodnim partnerima suočile bi se s dužim rokovima plaćanja i pojačanim kontrolama. Umjesto nekoliko dana, pojedine transakcije mogle bi trajati sedmicu ili više, što bi dodatno otežalo poslovanje u ionako zahtjevnim ekonomskim uslovima.

Pored usporavanja finansijskih tokova, investitori često izbjegavaju zemlje koje se nalaze na sivim listama međunarodnih organizacija. Takav status šalje signal o povećanom riziku poslovanja, zbog čega se strani kapital radije usmjerava prema državama s uređenijim regulatornim okruženjem. To može usporiti otvaranje novih radnih mjesta i smanjiti priliv investicija koje su Bosni i Hercegovini prijeko potrebne.

Bankarski sektor također upozorava da bi dodatne kontrole mogle povećati operativne troškove finansijskih institucija. U konačnici, dio tih troškova mogao bi biti prenesen na klijente kroz skuplje usluge, veće naknade ili složenije procedure prilikom podizanja kredita i otvaranja računa.

Bosna i Hercegovina je već jednom bila na sivoj listi Moneyvala 2015. godine. Tada su bile potrebne gotovo tri godine kako bi se provele reforme i ispunili međunarodni standardi. Ovoga puta proces bi mogao biti još zahtjevniji jer međunarodne institucije ne traže samo donošenje zakona nego i dokaz njihove efikasne primjene u praksi.

Finansijski stručnjaci ističu da građani ne trebaju očekivati kolaps bankarskog sistema niti blokadu računa, ali upozoravaju da će svakodnevne finansijske operacije postati sporije i administrativno zahtjevnije. Upravo zbog toga raste pritisak na domaće institucije da što prije provedu potrebne reforme i spriječe dugoročne negativne posljedice po ekonomiju, privredu i građane Bosne i Hercegovine.