Za samo 11 godina Bosna i Hercegovina administrativno je ostala bez stanovništva veličine jednog grada. Institucije upozoravaju da zvanični podaci prikazuju samo dio stvarnog odlaska ljudi iz zemlje.
Bosna i Hercegovina se već godinama suočava sa snažnim talasom iseljavanja, a najnoviji podaci pokazuju da je od 2014. do 2024. godine najmanje 40.779 građana zvanično odjavilo prebivalište zbog odlaska u inostranstvo. Podaci dolaze iz Migracionih profila BiH i evidencija koje vodi Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA).
Iako broj formalno odjavljenih građana predstavlja ozbiljan demografski problem, institucije naglašavaju da stvarni broj ljudi koji su napustili zemlju vjerovatno značajno premašuje ovu statistiku. Razlog je činjenica da u BiH ne postoji zakonska obaveza odjave prebivališta prilikom odlaska u drugu državu.
Zvanična statistika pokazuje samo dio problema
Prema podacima Migracionih profila, najveći broj formalnih odjava zabilježen je u prvim godinama analiziranog perioda. Tako je tokom jedne godine evidentirano više od 5.000 odjava prebivališta, dok je posljednjih godina taj broj pao na oko 2.391 osobu godišnje.
Međutim, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i migracione analize godinama upozoravaju da smanjenje administrativnih odjava ne znači i smanjenje stvarnog odlaska stanovništva. Veliki broj građana ostavlja prijavljeno prebivalište zbog zdravstvenog sistema, imovine, administracije ili biračkog prava, iako godinama žive i rade van zemlje.
Posebno zabrinjava podatak da među onima koji odlaze dominira mlađa populacija. U Migracionom profilu za 2020. godinu navedeno je da je čak 46 odsto osoba koje su odjavile prebivalište bilo mlađe od 35 godina. Od ukupno 3.489 građana koji su te godine zvanično napustili BiH, njih 1.645 pripadalo je mlađoj populaciji.
Njemačka i Austrija ostaju glavne destinacije
Podaci pokazuju da građani BiH najčešće odlaze u zemlje Evropske unije. Njemačka godinama zauzima prvo mjesto, a slijede Austrija, Slovenija i Hrvatska.
Prema podacima za jednu od analiziranih godina, u Njemačku je odselilo više od 1.300 osoba, dok je Austrija zabilježila skoro 1.000 prijavljenih odlazaka iz BiH. Sličan trend nastavljen je i kasnije, što potvrđuje dugoročnu ekonomsku migraciju prema zapadnoevropskim državama.
Migracioni profili BiH navode i da danas najmanje 1,79 miliona ljudi rođenih u BiH živi van zemlje, dok procjene Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH govore o čak 2,2 miliona osoba porijeklom iz BiH širom svijeta.
Demografi upozoravaju da posljedice ovakvih trendova postaju sve vidljivije kroz manji broj učenika u školama, nedostatak radne snage i ubrzano starenje stanovništva. Kako vi gledate na ovaj problem i može li BiH zaustaviti odlazak mladih ljudi?