Zbog aktuelnih poremećaja na tržištu nafte, vlasti u Bosni i Hercegovini intenziviraju aktivnosti na uspostavi stabilnog sistema snabdijevanja, pri čemu se kao najprihvatljivije rješenje nameće austrijski model upravljanja rezervama.
Vlada Federacije BiH, zajedno s distributerima i operatorima, radi na formiranju strateških zaliha goriva koje bi služile građanima, hitnim službama i ključnim institucijama u slučaju eventualnog prekida isporuke. Ovaj model podrazumijeva saradnju javnog i privatnog sektora, gdje država osigurava infrastrukturu, dok gorivo u skladištima ostaje u vlasništvu distributera i uvoznika.
Predsjednik Uprave Terminala FBiH Damir Kreso i predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara istaknuli su da je cilj dugoročno osigurati energetsku stabilnost kroz pravovremeno punjenje rezervi, posebno u periodima povoljnih cijena na svjetskom tržištu.
Kreso je naglasio da, uprkos globalnim krizama, uključujući situaciju na Bliskom istoku, u BiH nema razloga za zabrinutost kada je riječ o snabdijevanju gorivom. Kako je naveo, isporuke su kontinuirane, a benzinske pumpe uredno snabdjevene.
Dodao je i da trenutno postoje dvije vrste rezervi – one za široku potrošnju, kao i posebne zalihe namijenjene hitnim službama, koje se nalaze u okviru Terminala FBiH.
Govoreći o cijenama, istakao je da su one podložne promjenama na svjetskom tržištu te da eventualno smirivanje geopolitičkih tenzija može dovesti do njihovog pada. Istovremeno je upozorio da panika među građanima može dodatno pogoršati situaciju i izazvati nagle skokove cijena.
Austrijski model, koji se razmatra kao osnova za BiH, pokazao se kao efikasan jer omogućava koordinaciju između države i tržišnih aktera. Za razliku od Njemačke i Mađarske, koje imaju drugačije sisteme upravljanja rezervama, ovaj pristup bi se mogao lakše prilagoditi domaćim uslovima, posebno imajući u vidu da BiH nema vlastitu rafineriju.
Predsjednica Bradara naglasila je i važnost razvoja infrastrukture, posebno uloge željezničkog transporta, kao i saradnje s regionalnim partnerima, uključujući Hrvatsku, kako bi se dodatno ojačala stabilnost sistema.
Zaključeno je da je ključno uključivanje privrednih subjekata u ovaj model, uz podršku vlasti, kako bi se osigurale dovoljne količine goriva u kriznim situacijama, ali i spriječile nepotrebne nestašice izazvane panikom na tržištu.