Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim izazovima u poljoprivredi, a rast cijena i nedostatak ključnih resursa dovode u pitanje proljetnu sjetvu i stabilnost proizvodnje hrane.
Prema riječima Nedžad Bićo, domaći poljoprivrednici nalaze se pod snažnim pritiskom zbog kontinuiranog rasta troškova, posebno goriva i gnojiva, čije su cijene porasle i do 50 posto. Uz to, sve je izraženiji problem nestašice gnojiva, što dodatno ugrožava proizvodnju.
Kriza na Bliskom istoku dodatno je pogoršala situaciju, uzrokujući inflatorne udare koji se direktno reflektiraju na sektor poljoprivrede. Posljedice su već vidljive – sve više proizvođača dovodi u pitanje isplativost daljnjeg rada, dok istovremeno raste zabrinutost zbog mogućeg pada domaće proizvodnje hrane i novog vala poskupljenja.
Stručnjaci upozoravaju da bi bez konkretnih mjera vlasti moglo doći do ozbiljnog narušavanja cijelog lanca proizvodnje. Kao jedan od ključnih problema ističe se izostanak mjera poput zamrzavanja trošarina na gorivo, što bi olakšalo rad proizvođačima.
Dodatni izazov predstavlja činjenica da Bosna i Hercegovina i dalje ne koristi sredstva iz IPARD fondova, koja su dostupna drugim zemljama региона poput Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Razlog tome je nepostojanje potrebnih institucionalnih struktura na državnom nivou.
Podaci vanjskotrgovinske razmjene dodatno potvrđuju zabrinjavajući trend. Samo u januaru ove godine uvoz agroindustrijskih proizvoda iznosio je 343,2 miliona KM, dok je izvoz bio znatno manji – svega 79,8 miliona KM. Ovakav disbalans ukazuje na sve veću ovisnost o uvozu hrane.
Ako se trenutni trendovi nastave, BiH bi se mogla suočiti s dodatnim padom domaće proizvodnje, gašenjem farmi i još većim rastom cijena hrane. U konačnici, najveći teret ove krize snosit će građani kroz skuplju potrošačku korpu i sve veće troškove života.