Vanredna kontrola u berlinskom Neuköllnu otvorila je pitanje da li se javni novac za smještaj beskućnika koristi pravilno. Od 61 službeno prijavljene osobe, nadležne službe su na licu mjesta zatekle samo 34.
Kontrola u prihvatilištu za beskućnike u berlinskoj četvrti Neukölln pokazala je ozbiljne nepravilnosti koje će sada dodatno provjeravati nadležne službe. U objektu je, prema dostupnim informacijama, bilo prijavljeno 61 korisnika, ali su predstavnici Jobcentra i općinskih službi tokom jutarnje provjere zatekli samo 34 osobe.
Za preostalih 27 osoba navedeno je da su “na odmoru”, što je kod nadležnih izazvalo dodatna pitanja. Kontrola je, prema javno objavljenim informacijama, pokrenuta nakon sumnji da dio prijavljenih korisnika ne boravi stalno u objektu, nego se pojavljuje samo kada ima termin u Jobcentru ili centru za socijalnu skrb.
Problem je posebno osjetljiv jer se troškovi ovakvog smještaja najčešće plaćaju javnim novcem. U praksi to znači da Jobcenteri snose troškove boravka ljudi koji nemaju vlastiti smještaj, a novac za smještaj uglavnom ide direktno operateru objekta.
Šta su službe još otkrile
Tokom kontrole nije zatečen ni zaštitar, iako je, prema dostupnim informacijama, operater obračunavao uslugu osiguranja. Dodatno je navedeno da se u zgradi izvode radovi i da trenutno nema dovoljno mjesta za sve osobe koje bi, prema evidenciji, trebale boraviti u tom objektu.
Iz berlinskih službi ranije su naglašavali da ovakve provjere nisu usmjerene protiv ljudi koji se nalaze u teškoj životnoj situaciji, nego protiv mogućih zloupotreba u sistemu smještaja. Cilj je, kako navode Berliner Jobcenteri, provjeriti stvarnu popunjenost objekata i utvrditi da li se troškovi smještaja isplaćuju opravdano.
Ovaj slučaj ne znači automatski da je počinjena prevara. Ipak, razlika između prijavljenih i zatečenih osoba otvara pitanje kontrole javnog novca, rada privatnih operatera i zaštite stvarnih korisnika pomoći.
Nadležne službe najavile su detaljniju provjeru. Ako se potvrdi da je bilo nepravilnosti, moguće su administrativne i druge mjere, ali za sada nije navedeno protiv koga bi se one konkretno mogle odnositi.
Za građane je ključna poruka jednostavna: socijalna pomoć i smještaj za najugroženije moraju biti pod jasnom kontrolom, jer svaka zloupotreba šteti i budžetu i ljudima kojima je pomoć zaista potrebna. Šta mislite, treba li Njemačka još strožije kontrolisati ovakve isplate?