Prema dostupnim procjenama, najviše ljudi porijeklom iz BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Sjeverne Makedonije i Kosova živi u velikim evropskim i svjetskim centrima. Brojevi nisu konačni, jer se u nekim gradovima vode podaci po porijeklu, a u drugima samo po državljanstvu.
Beč je, prema dostupnim procjenama, grad s najviše ljudi porijeklom s prostora bivše Jugoslavije. Kada se saberu osobe povezane s BiH, Srbijom, Hrvatskom, Crnom Gorom, Slovenijom, Sjevernom Makedonijom i Kosovom, austrijska prijestonica ubjedljivo zauzima prvo mjesto.
Procjena pokazuje da u Beču živi više od 147.000 naših ljudi. Najveću grupu čine ljudi povezani sa Srbijom, oko 76.000, zatim Hrvatskom oko 28.000, BiH oko 21.700, Sjevernom Makedonijom oko 11.000, Kosovom oko 7.300 i Slovenijom oko 3.300, dok je za Crnu Goru naveden dodatni broj koji nije preciziran.
Važno je naglasiti da ovo nije apsolutna brojka svih ljudi našeg porijekla. U nekim gradovima dostupni su podaci po porijeklu, dok se u drugim slučajevima računaju samo državljani. To znači da mnogi koji su u međuvremenu uzeli austrijsko, njemačko, švicarsko, švedsko ili kanadsko državljanstvo često ne ulaze u ovakve statistike.
Odmah iza Beča nalazi se München, s procjenom od oko 95.000 naših ljudi. U tom broju najviše je osoba povezanih s Hrvatskom, oko 36.900, zatim BiH oko 24.700, Srbijom oko 14.900, Kosovom oko 13.300 i Sjevernom Makedonijom oko 4.600, uz dodatni broj ljudi iz Slovenije i Crne Gore.
Veliki centri naše zajednice
Treće mjesto zauzima Toronto, s oko 70.000 ljudi porijeklom iz zemalja bivše Jugoslavije. To ga čini jednim od najvažnijih centara naše zajednice izvan Evrope, posebno za ljude iz Hrvatske, Srbije i BiH.
Na listi su još Stuttgart s oko 60.000, Berlin s oko 55.000, Köln s oko 38.000, Frankfurt s oko 35.000, Hamburg s oko 30.000, Zürich s oko 28.000 i Malmö s oko 25.000 naših ljudi.
Njemački gradovi posebno dominiraju listom. München, Stuttgart, Berlin, Köln, Frankfurt i Hamburg zajedno okupljaju stotine hiljada ljudi s prostora Balkana, što potvrđuje koliko je Njemačka i dalje glavna destinacija za rad, život i porodično preseljenje.
Šta ove brojke znače u praksi?
Ove procjene ne govore samo o migracijama, nego i o svakodnevnom životu. Tamo gdje ima više naših ljudi, obično ima više naših restorana, klubova, kulturnih događaja, sportskih udruženja, vjerskih zajednica, doktora, majstora i poslovnih kontakata.
Zato ovakve liste često izazovu raspravu. Neko će reći da fali Graz, neko Düsseldorf, neko Stockholm, neko Chicago ili Sydney. I to je potpuno očekivano, jer se naša zajednica ne može uvijek tačno izmjeriti službenom statistikom.
Ono što je sigurno jeste da Beč, München i Toronto ostaju među najjačim simbolima života naših ljudi van domovine. Ako živite u jednom od ovih gradova, napišite nam da li brojke odgovaraju onome što vidite svakog dana.