Njemačka kompanija BASF pokrenula je veliki program restrukturiranja pod nazivom “CoreShift”, koji uključuje dodatna ukidanja radnih mjesta, smanjenje troškova i reorganizaciju poslovanja. Cilj je da se do 2029. godine fiksni troškovi smanje za čak 20 posto u odnosu na 2024. godinu.
Najveća evropska hemijska kompanija istovremeno planira jaču primjenu umjetne inteligencije, standardizaciju IT sistema i preseljenje dijela poslova iz Njemačke u Indiju, što dodatno pojačava zabrinutost među zaposlenima.
Već sada je jasno da BASF ulazi u jednu od najvećih transformacija u svojoj historiji. Izvršni direktor Markus Kamieth izjavio je za Handelsblatt da će novi program dovesti do “manjeg jezgra poslovanja sa manje zaposlenih”, ali konkretan broj otkaza još nije objavljen.
Troškovi rastu, evropska industrija pod pritiskom
Program “CoreShift” fokusiran je na četiri ključna sektora kompanije koji zajedno ostvaruju godišnji prihod od oko 40 milijardi eura. Restrukturiranje dolazi u trenutku kada evropska hemijska industrija prolazi kroz ozbiljnu krizu zbog visokih cijena energije, slabe industrijske potražnje i snažne konkurencije iz Kine.
BASF je još ranije najavio plan ušteda od 2,3 milijarde eura do kraja 2026. godine, ali novi program trebao bi donijeti još veće rezove. Posebno je pogođen kompleks u Ludwigshafen, glavnom sjedištu kompanije, gdje je od početka 2024. ukinuto oko 2.800 radnih mjesta.
Kompanija trenutno štiti zaposlenje za oko 33.000 radnika u Ludwigshafenu do kraja 2028. godine, ali BASF otvoreno priznaje da su nova smanjenja već planirana.
Berlin ostaje bez dijela poslova
Posebnu pažnju izazvala je odluka o premještanju određenih administrativnih i servisnih poslova iz Berlin u novi centar u Indiji. BASF u Berlinu ima oko 8.500 zaposlenih, ali još nije poznato koliko bi radnih mjesta moglo biti ugašeno ili premješteno.
Istovremeno, kompanija nastavlja velika ulaganja u kineski grad Zhanjiang, gdje razvija novi proizvodni kompleks vrijedan više milijardi eura. Uprava BASF-a tvrdi da je riječ o strateškom potezu kako bi kompanija ostala konkurentna na najvećem svjetskom hemijskom tržištu.
Ovakvi potezi velikih industrijskih kompanija sve više otvaraju pitanje budućnosti proizvodnje i radnih mjesta u Njemačkoj i Evropi. Mnogi radnici sa Balkana zaposleni su upravo u industrijskim sektorima koji su posljednjih godina pod snažnim pritiskom restrukturiranja i automatizacije.