Austriji prijeti ozbiljan manjak liječnika: Više od 18.000 njih uskoro odlazi u mirovinu

Austrijski zdravstveni sustav mogao bi se u narednih deset godina suočiti s velikim nedostatkom liječnika, iako ih je trenutno registrirano više nego ikada. Problem, međutim, nije samo u ukupnom broju liječnika, već u njihovoj dobi i raspoređenosti unutar zdravstvenog sustava.

Najveći pritisak osjeća se u javnim bolnicama i ordinacijama koje imaju ugovor sa zdravstvenim osiguranjem, dok se sve veći broj liječnika odlučuje za rad u privatnom sektoru.

Trećina liječnika starija od 55 godina

Krajem 2025. godine u Austriji su bila registrirana 53.353 liječnika. Gotovo trećina njih već je starija od 55 godina, zbog čega se u narednom razdoblju očekuje veliki val odlazaka u mirovinu.

Procjene pokazuju da će u sljedećih deset godina čak 18.346 liječnika dosegnuti ili prijeći dob za umirovljenje. Kako bi zdravstvena zaštita ostala na sadašnjoj razini, Austrija bi svake godine morala pronaći zamjenu za približno 1.836 liječnika.

Situaciju dodatno otežava činjenica da sve veći broj liječnika bira nepuno radno vrijeme, što znači da jedan novi liječnik ne mora nužno zamijeniti puni radni kapacitet kolege koji odlazi u mirovinu.

Najveći nedostatak u javnom zdravstvu

Predsjednik Austrijske liječničke komore Johannes Steinhart upozorava da Austrija nema klasičan nedostatak liječnika, već problem njihove dostupnosti u javnom zdravstvenom sustavu.

Posebno su pogođene bolnice i ordinacije koje rade preko zdravstvenog osiguranja, odnosno ustanove kojima se najveći broj građana prvo obraća kada im je potrebna medicinska pomoć.

Istovremeno, sve više liječnika otvara privatne ordinacije jer ondje imaju veću slobodu u organizaciji radnog vremena i lakše usklađuju privatne i poslovne obveze.

Za pacijente to često znači dodatne troškove. Pregled i liječenje najprije moraju platiti sami, nakon čega od osiguranja mogu dobiti samo dio utrošenog novca.

Više od 6.100 liječnika radi i nakon 65. godine

Trenutno više od 6.100 liječnika u Austriji nastavlja raditi i nakon što navrši 65 godina. Iako njihov ostanak ublažava nedostatak kadra, stručnjaci upozoravaju da se zdravstveni sustav dugoročno ne može oslanjati na liječnike koji su već stekli uvjete za mirovinu.

Austrijska liječnička komora zbog toga traži bolje radne uvjete, fleksibilnije ugovore i mogućnost dijeljenja radnog mjesta između više liječnika.

Kao jedno od mogućih rješenja navodi se i snažnije poticanje timskog rada, kao i očuvanje klasičnih ordinacija koje su važne za dostupnost zdravstvene zaštite u manjim mjestima i udaljenijim regijama.

Problem nastaje nakon završetka studija

Austrija zasad nema ozbiljan problem s brojem studenata medicine. Mnogo veći izazov nastaje nakon završetka fakulteta, kada mladi liječnici trebaju pronaći mjesto za pripravnički staž ili specijalizaciju.

Broj takvih radnih mjesta nije dovoljan, zbog čega dio mladih liječnika mora čekati odgovarajuću poziciju ili odlazi raditi u druge zemlje.

Liječnička komora poziva bolnice da povećaju broj mjesta za specijalizaciju te predlaže uvođenje financijskih poticaja umjesto dodatnih administrativnih ograničenja.

Bez ozbiljnih reformi Austrija bi se mogla naći u situaciji da na papiru ima dovoljan broj liječnika, dok će građani u praksi sve teže dolaziti do pregleda, terapije i liječnika u javnom zdravstvenom sustavu.