Rasprava o zabrani nošenja marama za djevojčice mlađe od 14 godina u austrijskim školama ponovo je u središtu pažnje nakon što je nekoliko učenica pokrenulo postupak pred Ustavnim sudom Austrije.
Nova regulativa, koja bi trebala stupiti na snagu 1. septembra 2026. godine, predviđa zabranu nošenja marama tokom nastave za učenice mlađe od 14 godina, a već sada izaziva brojne reakcije u javnosti.
Zahtjev Ustavnom sudu podnijele su djevojčice u dobi od devet do dvanaest godina koje smatraju da im se novim zakonom ograničava pravo na slobodno ispovijedanje vjere. Njihovi pravni zastupnici tvrde da zabrana zadire u ustavom zagarantovana prava te očekuju da sud ocijeni usklađenost zakona s austrijskim ustavnim poretkom.
Podršku učenicama pružila je , koja smatra da država ne bi trebala određivati način na koji pripadnici pojedinih vjerskih zajednica iskazuju svoju vjeru. Predstavnici zajednice ističu da nijedna djevojčica ne smije biti prisiljena nositi maramu, ali ni prisiljena skinuti je, naglašavajući da odluka o vjerskoj praksi treba ostati lični izbor.
Dodatne polemike izazvao je dokument iz 2019. godine u kojem se nošenje marame opisuje kao vjerska obaveza za djevojčice od osme godine života. Upravo taj dokument našao se u fokusu kritika austrijske ministrice za integraciju , koja smatra da se djeca ne bi smjela koristiti u političkim i pravnim sporovima.
Ministrica je poručila da marama za djevojčice nije samo pitanje odijevanja, već i simbol društvenog pritiska, te je pozvala vjerske predstavnike da se jasno izjasne o pitanju nošenja marama kod djevojčica osnovnoškolske dobi.
S druge strane, predstavnici Islamske vjerske zajednice odbacuju takve ocjene i upozoravaju da bi zabrana mogla predstavljati presedan u ograničavanju vjerskih sloboda. Ističu da se rasprava mora voditi uz puno poštivanje ustavnih prava, jednakosti građana i slobode vjeroispovijesti.
Pitanje zabrane marama posljednjih godina postalo je jedna od najosjetljivijih društvenih tema u Austriji, posebno u kontekstu integracijske politike, obrazovnog sistema i odnosa države prema vjerskim simbolima. Odluka Ustavnog suda mogla bi imati značajan utjecaj na buduće zakonske mjere koje se odnose na vjerska obilježja u školama i drugim javnim institucijama.