Austrija otvara pitanje duljeg radnog vijeka: Mirovina sve kasnije?

U Austriji je ponovno otvorena politička rasprava o budućnosti mirovinskog sustava i mogućem produljenju radnog vijeka. Povod su izjave predsjednice Austrijskog saveza seniora Seniorenbund i članice ÖVP-a Ingrid Korosec, koja smatra da bi pri određivanju uvjeta za odlazak u mirovinu veću ulogu trebao imati broj godina provedenih na tržištu rada.

Korosec je poručila da bi Austrija trebala pokrenuti širu društvenu raspravu o tome treba li pravo na mirovinu prvenstveno vezati uz 40, 42 ili 45 godina radnog staža, umjesto isključivo uz zakonski propisanu dob.

Kao jednu od mogućnosti spomenula je i automatsko usklađivanje dobi za odlazak u mirovinu s rastom očekivanog životnog vijeka. Takav model podrazumijevao bi postupno pomicanje dobne granice u određenim vremenskim razmacima.

Iako se o ovom pitanju razgovara unutar ÖVP-a, Korosec ne očekuje da bi promjene mogle biti uvedene tijekom aktualnog zakonodavnog razdoblja jer nisu dio službenog programa austrijske vlade.

Nakon brojnih kritika dodatno je pojasnila da trenutačno ne zagovara izravno povećanje zakonske dobi za umirovljenje, nego želi otvoriti raspravu o dugoročnoj održivosti mirovinskog sustava.

Iz redova SPÖ-a stiglo je odlučno protivljenje takvim prijedlozima. Predsjednica umirovljeničke organizacije te stranke Birgit Gerstorfer upozorila je da bi vezivanje mirovine uz duljinu radnog staža ili očekivani životni vijek moglo dodatno povećati društvene nejednakosti.

Prema njezinim riječima, takav bi sustav posebno pogodio osobe koje su se dulje obrazovale, ali i žene koje češće prekidaju karijeru zbog odgoja djece ili skrbi o bolesnim i starijim članovima obitelji.

Zabrinutost dodatno povećavaju podaci austrijskog tržišta rada. Prema informacijama Zavoda za zapošljavanje AMS, u lipnju 2026. približno 120.000 osoba starijih od 50 godina bilo je nezaposleno ili uključeno u različite programe osposobljavanja.

Riječ je o više od trećine svih evidentiranih nezaposlenih osoba. Istodobno, stopa zaposlenosti stanovništva u dobi od 55 do 64 godine iznosi približno 60 posto, što pokazuje da veliki broj starijih građana više nije aktivan na tržištu rada.

Gerstorfer smatra da je neprihvatljivo istodobno otpuštati iskusne radnike i od njih tražiti da ostanu zaposlenima sve do duboke starosti. Kao moguće rješenje predlaže uvođenje bonus-malus sustava.

Takav bi model financijski nagrađivao poslodavce koji zapošljavaju i zadržavaju starije radnike, dok bi tvrtke koje ih prijevremeno otpuštaju morale plaćati dodatne naknade ili doprinose.

Raspravu o promjeni mirovinskog sustava podržava i NEOS, koji je dio vladajuće koalicije. Ta stranka također smatra da treba razgovarati o mogućem podizanju dobne granice i mjerama kojima bi se austrijski mirovinski sustav prilagodio demografskim promjenama.