Njemački mirovinski sistem nalazi se pred ozbiljnim izazovima koji bi u narednim godinama mogli značajno utjecati na državne finansije, upozoravaju ekonomski stručnjaci. Sve izraženije starenje stanovništva i odlazak velikog broja građana u penziju stvaraju sve veći pritisak na fondove koji se finansiraju doprinosima zaposlenih.
Prema analizi Inicijative za novo socijalno tržišno gospodarstvo (INSM), broj osoba koje pune mirovinske fondove ne prati rast broja penzionera. Trenutno jednog korisnika penzije finansira oko 2,5 radno sposobnih osoba, ali bi taj odnos u narednim godinama mogao dodatno pasti, što predstavlja ozbiljan izazov za održivost sistema.
Troškovi isplate penzija posljednjih decenija naglo su porasli. Dok su početkom devedesetih godina iznosili oko 134 milijarde eura godišnje, danas premašuju 427 milijardi eura. Time mirovinski izdaci zauzimaju sve veći udio u ukupnoj njemačkoj ekonomiji i državnoj potrošnji.
Stručnjaci ističu da Njemačka nije dovoljno razvila modele privatne mirovinske štednje koji bi rasteretili državni sistem. U poređenju s brojnim razvijenim zemljama, udio kapitalno finansiranih mirovinskih fondova ostaje veoma nizak, zbog čega najveći dio odgovornosti i dalje snosi državni budžet.
Dodatni problem predstavlja i produženje životnog vijeka stanovništva. Građani danas znatno duže koriste mirovinska primanja nego prije nekoliko decenija, što dodatno povećava ukupne troškove sistema.
Ekonomski analitičari upozoravaju da će bez reformi Njemačka biti suočena s rastom doprinosa za zaposlene, većim izdvajanjima iz budžeta i mogućim pritiscima na budući nivo penzija. Zbog toga se sve glasnije govori o potrebi donošenja dugoročnih mjera koje bi osigurale stabilnost mirovinskog sistema u narednim desetljećima.