Pronalazak liječnika preko zdravstvenog osiguranja u Austriji sve je veći problem za građane, posebno za one koji traže novog porodičnog liječnika ili specijalistu.
Prema istraživanju platforme krankenversichern.at, čak 31,8 posto ordinacija koje rade u sistemu javnog zdravstvenog osiguranja trenutno ne prima nove pacijente.
Najkritičnije stanje je kod dermatologa i ginekologa. U dermatologiji 65,9 posto ordinacija više ne upisuje nove pacijente, dok je kod ginekologa taj udio 65,2 posto. To znači da se građani u Austriji sve češće suočavaju s problemom pronalaska termina kod specijaliste koji radi preko zdravstvenog osiguranja.
Problemi su prisutni i u drugim oblastima medicine. Kod specijalista za uho, grlo i nos 36,9 posto ordinacija ne prima nove pacijente, u psihijatriji 33,3 posto, a kod ortopeda 32,4 posto. Otežan pristup zabilježen je i kod neurologa, pedijatara i pulmologa.
Posebno zabrinjava podatak da 36,7 posto ordinacija porodične medicine ne prima nove pacijente. Upravo su porodični liječnici prvi kontakt građana sa zdravstvenim sistemom, zbog čega ovakvi podaci dodatno ukazuju na pritisak pod kojim se nalazi austrijsko zdravstvo.
Iz platforme krankenversichern.at upozoravaju da se više ne radi o pojedinačnim slučajevima, nego o ozbiljnom strukturnom problemu. Liječnici, kako se navodi, ograničavaju broj pacijenata jer su mnoge ordinacije dosegle krajnje kapacitete i na taj način pokušavaju zadržati kvalitetu zdravstvene usluge.
Kao razlozi ovakvog stanja navode se starenje stanovništva, sve veća potreba za zdravstvenim uslugama, složeniji medicinski tretmani, ali i odlazak dijela liječnika u privatni sektor. Dodatni problem predstavljaju i nepopunjena radna mjesta u javnom zdravstvenom sistemu.
Istraživanje je provedeno od 18. maja do 5. juna 2026. godine, a obuhvatilo je 1.112 ordinacija u svih devet austrijskih saveznih pokrajina i 14 medicinskih specijalnosti.
Rezultati pokazuju da se jaz između potreba pacijenata i dostupnih zdravstvenih kapaciteta u Austriji sve više produbljuje, što bi u narednom periodu moglo dodatno otežati pristup zdravstvenoj zaštiti.