AfD ponovo otvara osjetljivu raspravu o njemačkom socijalnom sistemu i traži strožija pravila za strance koji primaju Bürgergeld. Prijedlog nije važeće pravilo, ali bi mogao posebno zanimati ljude bez njemačkog pasoša koji žive i rade u Njemačkoj.
Njemačka politička scena ponovo raspravlja o Bürgergeldu, socijalnoj pomoći koja se isplaćuje osobama koje nemaju dovoljno prihoda za osnovne životne troškove. AfD traži da se sistem znatno ograniči za strane državljane, uz poruku da njemački socijalni sistem ne smije biti, kako tvrde, “magnet” za doseljavanje u socijalnu pomoć.
Prema dostupnim informacijama, AfD je ranije predlagao da se SGB II pomoć za “punoljetne radno sposobne strance” ograniči na 12 mjeseci u kontinuitetu, a najviše na 5 godina tokom radnog života. U istom prijedlogu spominju se i “Bürgerarbeit” od 15 sati sedmično nakon šest mjeseci primanja pomoći, kao i mogućnost uvođenja platne kartice u određenim slučajevima.
Šta to znači za strance u Njemačkoj?
Važno je naglasiti da ovo nije novo važeće pravilo, nego politički zahtjev AfD-a. Trenutna pravila Bürgergelda ne svode se samo na državljanstvo, nego zavise od više uslova, uključujući boravak u Njemačkoj, radnu sposobnost, potrebu za pomoći i konkretan boravišni status. Bundesagentur für Arbeit u stručnim uputama navodi da pravo na osnovnu sigurnost mogu imati radno sposobne osobe od 15 godina do starosne granice za penziju ako imaju uobičajeni boravak u Njemačkoj.
Posebno je važno da se pojedinačni slučajevi mogu razlikovati. Kod osoba sa boravišnim dozvolama vezanim za rad, stručnu kvalifikaciju, Plavu kartu EU ili pravilo Zapadnog Balkana, podnošenje zahtjeva za Bürgergeld može imati utjecaj na boravišni status. Bundesagentur für Arbeit izričito navodi da se u određenim slučajevima mora obavijestiti Ausländerbehörde.
Brojke koje pokreću raspravu
AfD se u svojim objavama poziva na podatke Bundesagentur für Arbeit i navodi da je u 2025. godini oko 2,4 miliona stranaca primalo Bürgergeld, što je, prema njihovoj interpretaciji, skoro 47 posto korisnika. Također se navodi iznos od 21,7 milijardi eura za osobe bez njemačkog pasoša, uz ukupne troškove od 46,6 milijardi eura.
S druge strane, zvanične statistike Bundesagentur für Arbeit prate migraciju, tržište rada i osnovnu sigurnost prema državljanstvu, ali same brojke ne objašnjavaju uvijek razloge za primanje pomoći. U tim statistikama posebno se razlikuju zaposlenost, nezaposlenost, traženje posla i socijalna pomoć.
Za građane bez njemačkog pasoša najvažnije je da se za sada radi o političkoj raspravi, a ne o automatskoj promjeni prava. Ko prima ili planira tražiti Bürgergeld, posebno ako boravi u Njemačkoj po radnoj ili privremenoj dozvoli, trebao bi informacije provjeriti direktno kod Jobcentra, Ausländerbehörde ili pravnog savjetovališta.
Šta vi mislite, treba li socijalna pomoć u Njemačkoj zavisiti od državljanstva ili od toga ko živi, radi i plaća doprinose u sistem? Napišite svoje iskustvo i podijelite članak s onima koje ova tema može direktno zanimati.