AfD je na izborima u Saskoj-Anhalt osvojio 43,8 posto glasova, a samo tri dana kasnije rezultat je izazvao žestok sukob u Bundestagu. Za milione stranaca koji legalno žive i rade u Njemačkoj najvažnije je da izborni rezultat sam po sebi ne mijenja njihov boravišni status niti postojeća savezna pravila.
AfD je nakon uvjerljive pobjede na pokrajinskim izborima u Saskoj-Anhalt dodatno pojačao pritisak na njemačku saveznu vladu. Prema privremenom službenom rezultatu, stranka je osvojila 43,8 posto drugih glasova, dok je CDU kancelara Friedricha Merza završio na 17,2 posto. Izlaznost je dostigla 77,8 posto.
Političke posljedice postale su vidljive već 9. septembra 2026., kada su se predsjednica AfD-a Alice Weidel i kancelar Merz sukobili tokom rasprave u Bundestagu. Weidel je izborni rezultat predstavila kao dokaz ozbiljnog pada povjerenja u vladajuće stranke, dok je Merz posebno napao migracijsku politiku AfD-a i koncept koji ta stranka naziva „remigracijom“.
Merz posebno napao AfD-ovu politiku „remigracije“
Merz je u Bundestagu ustvrdio da bi provođenje koncepta „remigracije“ u obliku koji pripisuje AfD-u predstavljalo politiku zasnovanu na porijeklu i boji kože. AfD odbacuje takvo tumačenje i tvrdi da pod tim pojmom podrazumijeva dosljedno provođenje zakonskog udaljavanja stranaca koji imaju izvršnu obavezu napustiti Njemačku.
Kancelar je istovremeno upozorio na ekonomsku zavisnost Njemačke od stranih radnika. Kao primjer naveo je zanatstvo, zdravstvo, njegu i ugostiteljstvo, tvrdeći da bi široko udaljavanje stranih zaposlenika ozbiljno ugrozilo funkcionisanje tih sektora.
AfD je u izbornom programu u Saskoj-Anhalt zagovarao strožije provođenje deportacija osoba koje nemaju pravo ostanka, kao i niz drugih restriktivnijih mjera u oblasti migracija. Stranka je ipak osvojila manje od apsolutne većine, pa još nije izvjesno hoće li i kako moći formirati pokrajinsku vladu.
Dodatnu međunarodnu pažnju izborima dao je američki predsjednik Donald Trump, koji je javno pohvalio rezultat AfD-a i povezao njegov rast sa nezadovoljstvom njemačkom migracijskom politikom. Njemačka vlada odgovorila je porukom da komentarisanje unutrašnjih političkih procesa iz inostranstva smatra problematičnim.
Šta ovo trenutno znači za ljude koji legalno rade u Njemačkoj?
Za strance sa važećom vizom, boravišnom dozvolom ili drugim legalnim osnovom boravka izborni rezultat u Saskoj-Anhalt ne znači automatsku promjenu statusa. Njemački Aufenthaltsgesetz ostaje važeći savezni zakon, a dozvole boravka i mjere prema strancima provode nadležne Ausländerbehörde na osnovu tog zakonskog okvira.
Važna je i razlika između legalnog boravka i izvršne obaveze napuštanja zemlje. Prema §58 Zakona o boravku, deportacija je vezana za slučajeve u kojima je obaveza napuštanja Njemačke izvršna i ispunjeni su dodatni zakonski uslovi. Sama promjena političke većine u jednoj saveznoj zemlji zato ne poništava postojeću boravišnu ili radnu dozvolu.
Ipak, izbori u Saskoj-Anhalt pokazuju da će migracija vjerovatno ostati jedno od centralnih političkih pitanja u Njemačkoj. AfD je ostvario svoj najsnažniji izborni rezultat do sada, dok tradicionalne stranke sada moraju odlučiti kako odgovoriti na rast podrške politici strožeg ograničavanja migracije.
Za ljude iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i drugih zemalja koji u Njemačkoj legalno rade i imaju regulisan boravak trenutno nema razloga zaključivati da se njihov pravni položaj preko noći promijenio. Mnogo važnije pitanje bit će hoće li rast AfD-a dugoročno utjecati na savezne zakone o migraciji, naturalizaciji i useljavanju radne snage.
Mislite li da će jačanje AfD-a stvarno promijeniti život stranaca koji legalno rade u Njemačkoj ili će najveći dio promjena ostati usmjeren na ilegalnu migraciju i osobe bez prava boravka?