Njemačka bi mogla napustiti euro i vratiti vlastitu nacionalnu valutu ako AfD preuzme saveznu vlast. To je u nedjelju, 23. augusta, jasno potvrdila predsjednica stranke Alice Weidel.
Weidel je u velikom ljetnom intervjuu za njemački ZDF ponovila da AfD ostaje pri zahtjevu da Njemačka izađe iz euro-sistema. Istovremeno je najavila izlazak zemlje iz Schengenskog prostora i mnogo strožu kontrolu državnih granica.
Njene izjave odmah su postale jedna od glavnih političkih tema u njemačkim medijima. FOCUS, Handelsblatt, Deutschlandfunk i ZDF posebno su izdvojili najavu napuštanja eura.
Međutim, važno je napraviti jednu razliku. Weidel u ovom intervjuu nije izričito najavila neposredan izlazak Njemačke iz Evropske unije. Govorila je o izlasku iz eura i Schengena. Ipak, program AfD-a za savezne izbore 2025. sadrži i mnogo dalekosežniji zahtjev – izlazak Njemačke iz sadašnje Evropske unije.
Weidel: Njemačkoj je bilo bolje prije eura
AfD već godinama kritikuje zajedničku evropsku valutu. Weidel je sada tu politiku ponovo stavila u prvi plan.
Euro je tokom intervjua nazvala nestabilnom valutom. Također je tvrdila da je Njemačkoj bilo znatno bolje prije njegovog uvođenja.
„Njemačkoj je bilo znatno bolje prije uvođenja eura“, poručila je Weidel u razgovoru za ZDF.
Prema njenom stavu, euro više nije snažna valuta koja štiti vrijednost imovine i prihoda stanovništva.
AfD zbog toga želi da Njemačka napusti sadašnji monetarni sistem. Stranka bi ponovo uvela nacionalnu valutu.
Njemački mediji taj plan uglavnom povezuju s mogućim povratkom njemačke marke.
U programu AfD-a za izbore 2025. formulacija je potpuno jasna: „Njemačka mora izaći iz euro-sistema.“ Stranka navodi da bi prelazak na nacionalnu valutu donio početne troškove, ali tvrdi da bi dugoročni ostanak u sadašnjem sistemu bio skuplji.
AfD želi i izlazak iz Schengena
Weidel se nije zaustavila samo na euru.
U istom intervjuu najavila je da bi Njemačka pod vlašću AfD-a napustila Schengenski prostor. Time bi se otvorio put prema trajnim i znatno strožim kontrolama na njemačkim granicama.
„Onda ćemo izaći iz Schengena“, rekla je Weidel govoreći o migracijama i sigurnosti.
Takav potez imao bi veliki značaj i za građane Bosne i Hercegovine koji žive ili rade u Njemačkoj.
Schengen omogućava putovanja između država članica bez redovnih kontrola na unutrašnjim granicama. Njemački izlazak mogao bi zato značiti mnogo češće kontrole prema Austriji, Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj, Poljskoj, Češkoj i drugim susjednim državama.
Deutschlandfunk navodi da predstavnici privrede već upozoravaju na troškove koje granične kontrole stvaraju kompanijama i transportnom sektoru.
A šta je s izlaskom Njemačke iz Evropske unije?
Tu je situacija složenija.
AfD je u programu za savezne izbore 2025. naveo da smatra potrebnim izlazak Njemačke iz Evropske unije i stvaranje nove evropske zajednice.
Prema toj ideji, sadašnja EU bila bi zamijenjena savezom suverenih država. Saradnja bi prvenstveno bila usmjerena na ekonomiju i zajedničke interese.
Njemački mediji taj mogući izlazak nazivaju „Dexit“, po uzoru na britanski Brexit. WELT i ARD ranije su detaljno izvještavali o toj tački programa.
Ipak, tokom 2026. pojavile su se razlike unutar same stranke.
Finansijski stručnjak AfD-a Kay Gottschalk izjavio je u maju za list njemačkog Bundestaga „Das Parlament“ da, prema njegovom mišljenju, većina članova stranke više ne želi klasični Dexit.
Umjesto toga, zagovarao je pretvaranje EU u savez suverenih naroda uz očuvanje zajedničkog tržišta.
Sličnu nijansu iznio je i zastupnik AfD-a Marc Bernhard u Bundestagu početkom 2026. On je rekao da bi stranka prvo pokušala reformirati Evropsku uniju. Tek ako reforme ne bi bile moguće, građani bi na referendumu odlučivali treba li Njemačka ostati u EU.
Zbog toga se trenutno ne može tvrditi da je odluka o njemačkom izlasku iz EU već donesena ili da bi se dogodila odmah nakon eventualnog dolaska AfD-a na vlast.
Međutim, izlazak iz euro-sistema Weidel je sada ponovo jasno potvrdila.
Ekonomisti upozoravaju na ogromne posljedice
Njemački ekonomski stručnjaci već godinama upozoravaju da bi napuštanje EU moglo imati veoma visoku cijenu.
Institut der deutschen Wirtschaft iz Kölna napravio je simulaciju mogućeg Dexita. Prema toj analizi, njemački realni BDP mogao bi nakon pet godina biti oko 5,6 posto niži.
Ukupan gubitak ekonomske vrijednosti tokom prvih pet godina procijenjen je na oko 690 milijardi eura.
Studija također procjenjuje da bi oko 2,5 miliona radnih mjesta moglo biti ugroženo. Autori naglašavaju da u taj izračun nisu uključeni svi dodatni troškovi eventualnog izlaska Njemačke iz zajedničke valute.
Poseban problem bila bi njemačka izvozna industrija.
Ako bi nova njemačka marka snažno ojačala prema drugim valutama, automobili, mašine i druga njemačka roba postali bi skuplji kupcima u inostranstvu.
ZDF je nakon Weidelinog intervjua upravo taj rizik izdvojio u svojoj provjeri činjenica. Prema toj analizi, snažnija nacionalna valuta mogla bi smanjiti konkurentnost njemačkog izvoza.
AfD ne odustaje od velikih promjena
Najnoviji nastup Alice Weidel pokazuje da pitanje eura nije nestalo iz politike AfD-a.
Naprotiv, predsjednica stranke ga ponovo stavlja među ključne projekte moguće buduće vlade.
Ako AfD jednog dana osvoji saveznu većinu, Weidel najavljuje Njemačku izvan euro-sistema i izvan Schengena.
Pitanje članstva u samoj Evropskoj uniji ostaje složenije. Zahtjev za Dexit postoji u izbornom programu AfD-a, ali su pojedini vodeći članovi tokom 2026. govorili o reformi EU i referendumu kao mogućem posljednjem koraku.
Jedno je, međutim, nakon posljednjeg ZDF-ovog intervjua jasno: rasprava o euru, granicama i budućem položaju Njemačke u Evropi ponovo je otvorena na najvišem političkom nivou.